Razvoj poljoprivrede u Istri

Poljoprivreda je u Istri još od najstarijih vremena bila važna gospodarska grana i glavno zanimanje ovdašnjih stanovnika. U doba Rimskog Carstva najzastupljenije poljoprivredne kulture bile su žitarice, masline i vinova loza. U Bizantskom razdoblju (7. st.) doneseni su prvi agrarni zakoni kojima su se regulirali odnosi među subjektima u proizvodnji te davale smjernice za razvoj poljoprivrede. 

Dolaskom Slavena stočarstvo zauzima sve važnije mjesto. Epidemije kuge i ratna zbivanja između 14. i 17. st. u nekoliko su navrata desetkovale stanovništvo Istre. Mletačke i Austrijske vlasti provodile su kolonizaciju Istre doseljenicima iz drugih krajeva, koji su donosili nove sorte poljoprivrednih kultura, među kojima i vinovu lozu sorte Malvazija.

Poljoprivreda je bila glavna gospodarska djelatnost do sredine 20 st. Do kraja stoljeća, uslijed deagrarizacije i depopulacije sela, njezin udio u gospodarstvu Istre pao na manje od 10%. Danas su glavni su poljoprivredni proizvođači obiteljska gospodarstva, koja posjeduju više od 80% ukupnih poljoprivrednih površina, a najvažnije su gospodarske djelatnosti vinogradarstvo i vinarstvo, stočarstvo (govedarstvo, peradarstvo, svinjogojstvo, ovčarstvo), maslinarstvo (maslina, maslinovo ulje), povrćarstvo, ratarstvo, proizvodnja ukrasnog i krmnoga bilja te sjemenarstvo. 

Uspostava turizma kao glavne gospodarske grane u Istri  počinje oblikovati daljnji razvoj poljoprivrede prilagođavanjem proizvodnje turističkoj potražnji. Početkom 21. st. došlo je do promjena u strukturi poljoprivredne proizvodnje jačanjem važnosti autohtonih proizvoda zaštićenih oznakom porijekla (vino, maslinovo ulje, tartufi, pršut, rakija i dr.)

Više detalja o ovoj temi možete pronaći ovdje.