Slatke trešnje
Trešnja, lat. Prunus avium, je listopadna voćna vrsta iz roda Rosaceae. Na području RH trešnje se uzgajaju na 884 ha, (Dsz, 2013.). Trešnje se uzgajaju na području kontinentalne i jadranske Hrvatske. Posebnost uzgoja trešanja na jadranskom odnosno mediteranskom području je ranije dozrijevanje plodova, zbog čega postižu se više cijene na tržištu. Trešnje su uz jagode jedne od prvih sezonski voćnih vrsta koje već u svibnju dospijevaju za konzumaciju. Plodovi trešanja su fini, sočni i ukusni. U sredini ploda nalazi se jedna koštica, pa iz tog razloga trešnje ubrajamo u koštićave voćne vrste, a botanički gledano plod trešnje je monokarpna koštunica. Do danas je selekcioniran veliki broj sorti trešanja, kako bi se vrijeme dozrijevanja plodova čim više produžilo, pa tako imamo sorte koje zriju već sredinom svibnja, pa sve do kraja lipnja. Osim selekcije usmjerene na vrijeme dozrijevanja, rađena je i selekcija prema boji kožice ploda, pa tako imamo sorte širokog spektra boja od žute, pa sve do tamno crvene boje kožice. A također sorte su selekcionirane prema boji, čvrstoći i slatkoći mesa. Trešnje su jedno od voća sa najnižim glikemijskim indeksom. U 100 g plodova trešnje imamo 32 kcal, i:0,40 g bjelančevina, 7,69 g ugljikohidrata, 0,30 g masti, 1,10 g dijetalnih vlakana, 91,41 g vode, vitamina A 767,00 IU, folata 14 mcg, vitamina C 1677,60 mg, Ca 12,00 mg, Mg 18 mg, P 11 mg, K 146 mg, Se 0,60 mg. Plodovi trešnje mogu se čuvati uz adekvatne tretmane u hladnjačama do mjesec dana od berbe u cilju produženja plasmana plodva trešanja na tržištu. No ipak je najpogodnije trešnje konzumirati svježe u vrijeme njihove sezone, a i također od plodova možemo spravljati zimnicu. Od trešanja se obično spravljaju kompoti, džemovi i marmelade.